Stambene zajednice

  • MOSTARI, Dubrava Vrbovečka
  • SOPNICA, Novi Jelkovec

U okviru trogodišnjeg programa „Organizacija stanovanja uz podršku u manjim životnim i stambenim zajednicama za odrasle osobe s poremećajima autističnog spektra“, financiranog od strane Ministarstva socijalne politike i mladih, osnovali smo dvije stambene zajednice – jednu u Mostarima (stambena zajednica Kuća za kućnu sreću), a drugu u Sopnici-Jelkovec.

Zahvaljujući financijskoj podršci Ministarstva socijalne politike i mladih, provodimo programske aktivnosti i pružamo usluge skrbi u zajednici za odrasle osobe s autizmom u tri osnovna segmenta života: stanovanju, radnim aktivnostima i provođenju slobodnog vremena.

Provođenjem programa otvaramo mogućnost života u zajednici odraslim osobama s poremećajima autističnog spektra kakva sada ne postoji za njih u Hrvatskoj. Na ovaj način djelujemo u smjeru poboljšanja kvalitete života i oživotvorenja prava istih na dostojanstveni život.

Program je u skladu s provođenjem nacionalne politike prema osobama s invaliditetom Republike Hrvatske te aktivno doprinosi provedbi svih najvažnijih međunarodnih i nacionalnih dokumenata koji reguliraju prava osoba s poremećajima autističnog spektra u RH, poput Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom, Akcijskog plana Vijeća Europe za promicanje prava i potpunog sudjelovanja u društvu osoba s invaliditetom: poboljšanje kvalitete života osoba s invaliditetom u Europi 2006.-2015., te Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. godine.

Kome je namijenjen program stanovanja?

Program je usmjeren prevenciji institucionalizacije odraslih osoba s poremećajima autističnog spektra koji žive u svojim obiteljima te deinstitucionalizaciji odraslih osoba koje su sada smještene u institucijama.

Korisnici su u dobi iznad 21. godine života, različitog intenziteta teškoća iz autističnog spektra. Zajednička im je karakteristika da su im, više nego drugima, potrebni dobro strukturirani uvjeti života i snažnija podrška u svim aktivnostima usmjerena na pojedinca, njegove potrebe, i to 24 sata na dan.

Za korisnike je izrađen tjedni program aktivnosti i za svakog osobno usmjereni program podrške. Provođenje programa je praćeno i analizirano, a izazovima se prilazi timski.

Kako provodimo vrijeme

Korisnici stambenih zajednica sudjeluju u svakodnevnim aktivnostima održavanja doma, poput čišćenja, kuhanja, uređivanja okoliša i sl., te jednom ili dvaput tjedno, zajedno s osobljem koje im pruža podršku, odlaze u nabavku namirnica.

Aktivnosti kvalitetnog provođenja slobodnog vremena organiziraju se prema individualnim mogućnostima i potrebama korisnika. Kreativne radionice u vidu likovnih i glazbenih radionica te radionica izrade različitih funkcionalnih predmeta, održava radni terapeut u suradnji s edukacijskim rehabilitatorom.  U proljeće 2011. godine uređen je i vrt, s čijim su se plodovima čitavo ljeto opskrbljivale obje životne zajednice. Također, Osnovna škola Dubrava je korisnicima zajednice u Mostarima na korištenje ustupila školsku dvoranu u kojoj naši korisnici imaju mogućnost sudjelovati u rehabilitaciji putem pokreta, dok za korisnike u Sopnici,  jednom tjedno, organiziramo kuglanje u Sesvetama.

Tijekom blagdana i drugih svečanih dana odrasle osobe s autizmom sudjeluju na sajmovima u lokalnoj zajednici s djelima koje su uz  podršku izradili u okviru  kreativnih radionica, dok se tjedno organiziraju raznovrsni izleti. Sudjelovanjem u programu organiziranog stanovanja, korisnici su uključeni u život lokalne zajednice.

Njegovanje odnosa s obitelji

Našim korisnicima nastojimo omogućiti redovite kontakte s obitelji. Koristeći svoje iskustvo i znanje o posebnosti vlastite djece, roditelji su korisni partneri i suradnici u izradi programa i u provođenju programskih aktivnosti. Upravo na taj način i dalje aktivno sudjeluju u životu svoje djece, te prenoseći svoje iskustvo pomažu osoblju u podizanju razine kvalitete provođenja programskih aktivnosti i poboljšanju kvalitete života svih korisnika životnih zajednica.

Kako je organizirana usluga podrške u zajednicama?

Životne zajednice u Mostarima i Sopnici s radom su započele krajem 2010. godine. U obje zajednice zaposleno je deset asistenata u pružanju podrške, radni terapeut i edukacijski rehabilitator, koji je ujedno i koordinator aktivnosti. Koordinator zajednice, prema tjednom planu rada, daje upute asistentima tijekom rada u zajednici te svakodnevno surađuje s voditeljem programa i obavještava ga o radu s korisnicima i osobljem/asistentima.

Osoblje u životnim zajednicama je kvalitetno educirano o organiziranom stanovanju i potrebama osoba s poremećajima autističnog spektra. Edukaciju su provodili stručnjaci iz Udruge za promicanje inkluzije i prof dr. sc. Jasmina Frey-Škrinjar s Edukacijsko- rehabilitacijskog fakulteta.

Organiziranje i vođenje programa podrške, odnosno izrada tjednog plana rada se odvija  u okviru tjednih i mjesečnih sastanaka koordinatora zajednice s osobljem. Podrška korisnicima pružana je 24 sata dnevno u kontinuitetu, kroz cijeli tjedan i vikend.

U stambenim zajednicama je organizirana i stručna podrška liječnika te psihologa u svrhu zaštite psihičkog i fizičkog zdravlja korisnika i djelatnika.

Načini pružanja podrške

U životnoj zajednici korisnike se podučava onome što je odraz potrebe i okolnosti u kojima osoba živi, odnosno uče ono što je funkcionalno. Metoda rada koja se koristi u radu s korisnicima je strukturirano podučavanje uz okolinsku podršku, putem koje korisnici uče koristiti svoje vještine samostalno. Programska područja su briga o sebi, komunikacija, održavanje doma, slobodno vrijeme, rekreacija i socijalne vještine.

Za korisnike programa, odrasle osobe s poremećajima autističnog spektra, načinjeni su individualizirani edukacijski programi podrške. Osim što pomaže u razlikovanju između učenja, rada i slobodnog vremena, individualizirani raspored olakšava samostalni prelazak s jedne aktivnosti na drugu, pokazujući  korisniku kuda sljedeće mora ići, potiče osjećaj sigurnosti i prepoznatljivosti kroz rutinu te motivaciju za dovršenjem zadatka. Strogom strukturom, dosljednošću i univerzalnosti primjene  programa nema praznog hoda.

Cilj ovakvog pristupa jest podići razinu kvalitete življenja do najveće moguće mjere te razviti funkcionalne sposobnosti pojedinca za neovisan život u zajednici. Poticanje individualne kompetencije, kroz razvijanje vještina i prilagodbu okoline, težimo uvažavanju potrebe svakog pojedinog korisnika i njegovih jakih strana.