VAŽAN PROJEKT ZA OSOBE S AUTIZMOM

Osobe s autizmom dobile novu životnu zajednicu

Na završnoj konferenciji projekta Igor Ružić, predsjednik udruge prisjetio se kako je sve započelo, zahvaljujući se na početku svojoj prethodnici, dugogodišnjoj predsjednici udruge Slavici Dujmović za čijeg mandata se i apliciralo za projekt Naš plavi svijet. Ružić je uputio i svojevrsni trajni apel Udruge za autizam – Zagreb, naime, životne zajednice financiraju se iz takozvanih glavarina, od resornog ministarstva dobivaju se određena mjesečna sredstva po korisniku, no ta sredstva su na žalost manja za izvaninstitucionalne pružatelje socijalnih usluga, dok su za institucionalne veća, te je apelirao na to da glavarine moraju biti jednake, jer ista usluga mora isto koštati.

Još poruka s rasprave ‘Zakonodavna regulativa koja potiče socijalnu inkluziju’

Naime, odredbama Zakona o socijalnoj skrbi trebalo bi biti jasno definirano da je organizirano stanovanje izvaninstitucijska usluga, mora biti jasno da organizirano stanovanje nije smještaj. Javnosti se želi poslati poruka da postoji bitna razlika između smještaja i organiziranog stanovanja koje bi trebalo biti poticaj osobama s invaliditetom za život u zajednici. Želi se potaknuti mijenjanje zakonodavne regulative koja bi pojasnila da se radi o ljudima koji žive u većim ili manjim zajednicama, u skladu sa svojim željama i sklonostima.

INKLUZIJA ŠIBENIK Javna rasprava ‘Zakonodavna regulativa koja potiče socijalnu inkluziju’

Organizirano stanovanje je socijalna usluga koja omogućava život u zajednici osobama koje nemaju mogućnosti života u vlastitoj obitelji. Ovom se uslugom osigurava stambeno zbrinjavanje, zadovoljavanje životnih potreba ali i podrška koja je osobi s invaliditetom potrebna kako bi uspješno živjela u zajednici.

U svjetlu novog Zakona o osobnoj asistenciji, kojim se po prvi put osobama s intelektualnim teškoćama priznaje pravo na individualnu podršku, ali i prijedloga Zakona o inkluzivnom dodatku, raspravljalo se o promjenama koje su potrebne unutar usluge organiziranog stanovanja kako bi se prava osoba s intelektualnim teškoćama koje koriste uslugu organiziranog stanovanja izjednačila s pravima osoba s intelektualnim teškoćama koje žive u zajednici.

UAZ otvara životnu zajednicu za odrasle s autizmom

Dora Adžić, pročelnica jedinstvenog upravnog odjela Općine Dubrava, objasnila je kako je izgradnja senzoričkog parka Dubrava na čekanju zbog manjka sredstava. Ipak, postoji nada da će se park realizirati u bliskoj budućnosti. Predsjednik udruge Igor Ružić rekao je kako novu životnu zajednicu gradi jedna nevladina udruga uz pomoć europskih sredstava, a to bi trebao biti posao sustava.

HRVATSKI SABOR – Okrugli stol Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku

U ovom zakonu stvari se moraju promijeniti oko sudjelovanje korisnika u plaćanju cijene usluge. To je ono što čini diskriminaciju. Primjerice, ljudi koji žive u organiziranom stanovanju ne bi više ni za koji novac otišli živjeti u ustanovu. Zašto? Zato što unatoč malim sredstvima koja su u stvarnosti nedovoljna, udruge zahvaljujući različitim projektima i kretivnosti, ljudima otvaraju puteve prema svijetu rada, prema svijetu slobodnog vremena. Mi izjednačavamo mogućnosti.  Gospođa koja ima 40 godina i koja živi u organiziranom stanovanju radi preko ugovora o radu kod nas u Šibeniku. Prema sadašnjem Zakonu o socijalnoj skrbi, ona mora svim svojim sredstvima sudjelovati u cijeni usluga. Je li to pošteno, je li to uredu?

ODLAZAK LEGENDE: U dubokoj starosti preminuo čovjek kojemu je prvi put u povijesti dijagnosticiran autizam

Donald Gray Triplett preminuo je u 89. godini, a u povijest je ušao kao prva osoba kojoj su dijagnosticirani simptomi autizma. Godine 1938. prvi ga je pregledao dr. Leo Kanner, dječji psihijatar, a potom je zahvaljujući radu s Triplettom razvio ideju da je autizam povezan s nedostatkom roditeljske topline. Kasnije će to stručnjaci za autizam nazvati ‘teorijom majke hladnjaka’. Tijekom Drugog svjetskog rata dr. Tanner svoja je otkrića objavio u knjizi ‘Autistični poremećaji afektivnog kontakta’ koja se i danas smatra obaveznom literaturom za sve one koji žele steći barem površan uvid u misterij autizma.

ZLATNI CERTIFIKAT: Brojni gradovi žele postati ‘prijateljski raspoložene sredine za osobe s autizmom’

Gradovi žele razumjeti kako postati istinski usmjereni na ljude, uključujući osobe s invaliditetom. Učiniti urbani prostor i zajednicu pogodnima za život milijunima ljudi koji imaju dijagnozu iz spektra globalni je imperativ. Kada je riječ o urbanim sredinama – kako u zatvorenim prostorima, kao što su trgovine, kazališta, kina, restorani, muzeji, javni prijevoz, tako i na otvorenom, poput ulica i parkova – nepredvidiva buka, svjetla, mirisi i redovi mogu uzrokovati osjetilne smetnje kod osoba s autizmom. Podešavanje ventilacije, akustike, grijanja, rasvjete, stvaranje tihih prostora za ponovnu kalibraciju nakon stresnog trenutka, postavljanje vizualnih znakova koji kombiniraju riječi sa slikama, stavljanje na raspolaganje senzornih vodiča, sve to može uvelike doprinijeti poboljšanju životnih uvjeta za osobe s autizmom.

KINO TUŠKANAC – Besplatna projekcija dokumentarnog filma o autizmu

Udruga za autizam – Zagreb, u ponedjeljak, 24. travnja u 19 sati, u kinu Tuškanac organizira besplatnu projekciju dokumentarnog filma redatelja Senada Zemunovića ‘Eugen, što želiš?’. Ovom projekcijom UAZ želi u javnosti povećati svjesnost i prihvaćanje osoba koje imaju poremećaj iz spektra autizma. Film prati napredak autističnog dječaka Eugena u sklopu terapije te unutar njegove obitelji. Iz filma je vidljivo koliko truda i obitelj i terapeutkinja ulažu u svaki i najmanji pomak u Eugenovom ponašanju te koliko je takav pomak za njih velik.

U financijskoj smo gabuli, ulažemo velike napore kako bi normalno funkcionirali

Da bi UAZ s postojećim prihodima od resornog ministarstva održavao svoje životne zajednice, svi djelatnici moraju biti plaćeni manje od onih koji, s jednakim kvalifikacijama, isti posao rade u instituicijama. Asistenti koji su zaposlenici UAZ-a plaćeni su samo malo više od minimalca. Prema informacijama kojima raspolažemo, naši asistenti imaju plaću barem 150 eura u prosjeku manju od asistenata u institucijama, a visokoobrazovani edukacijsko-rehabilitacijski ili uredski kadar 250 do 300 eura manju. Isključivo zahvaljujući njihovim naporima životne zajednice UAZ-a opstaju u opsegu, kvaliteti skrbi i kvaliteti života koju pružaju korisnicima – veli Ružić.