Rijetki znaju koliki je Jurica Popović bio humanitarac, a oni kojima je pomagao neće ga nikada zaboraviti. Udruga za autizam – Zagreb ovih dana obilježava završetak projekta Naš plavi svijet, te su se evocirajući uspomene na same početke prisjetili kako im je glazbenik na samom startu pružio podršku.
Tekst možete pročitati OVDJE ili ga preuzeti u PDF obliku
Prema riječima doc. dr. sc. Jasmine Stošić sa zagrebačkog Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, u Registru osoba s invaliditetom stoji da u Hrvatskoj ima oko 4000 osoba s autizmom, no upozorava da taj broj ne odražava stvarnu situaciju. Naime, prema podacima europskih stručnjaka, učestalost osoba u populaciji kojima je dijagnosticiran poremećaj iz spektra autizma iznosi oko jedan posto, što bi značilo da ih je u Hrvatskoj zapravo oko 40.000. Razlog za takav nesrazmjer je i u tome što mnogi roditelji često ne znaju prepoznati ili ne žele priznati da njihovo dijete ima poremećaj iz spektra autizma. ‘Prije svega, želim naglasiti da autizam nije bolest te da autizam ne liječimo. Autizam je neurorazvojno stanje koje utječe na način na koji osoba stupa u odnose s drugima, komunicira, uči, misli i ponaša se.
Tekst možete pročitati OVDJE ili ga preuzeti u PDF obliku
‘Projekt traje od 1. srpnja 2020. do 1. siječnja 2023. Našli smo se u nezavidnoj situaciji jer procjena govori da nam prema sadašnjim cijenama, ako ne bude daljnjih povećanja, nedostaje milijun kuna. Pokušali smo riješiti situaciju s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU-a, s kojim smo potpisali ugovor, ali nam je rečeno da oni samo propuštaju sredstva EU-a i uputili su nas na Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Međutim, i ondje su nam rekli da nam ne mogu pomoći zbog proceduralnih problema. Naime oni ne mogu dati novac za infrastrukturu nikome kome osnivač nije tijelo lokalne, regionalne samouprave’, objasnio nam je problem Igor Ružić, predsjednik UAZ-a.
Tekst možete pročitati OVDJE ili ga preuzeti u PDF obliku
Udruga za autizam Zagreb i Savez udruga za autizam Hrvatske i ove godine pripremaju obilježavanje Svjetskog dana svjesnosti o autizmu. S obzirom na loše vrijeme 2. travnja, kada se tradicionalno obilježava ovaj dan, događanje je prebačeno na 9. travnja. Za sve sudionike će biti organiziran niz aktivnosti kojima je namjera osvijestiti sugrađane o promicanju prava i poboljšanju kvalitete života osoba s poremećajem iz spektra autizma. Glavni cilj događanja je pružiti potporu osobama s poremećajem iz spektra autizma, a obiteljima i osobama iz njihovog bliskog okruženja poručiti da nisu sami i da Udruga aktivno radi na poboljšanju uvjeta života osoba s PSA. Pokrovitelj ovogodišnjeg obilježavanja je Grad Zagreb i gradonačelnik Tomislav Tomašević koji će se obratiti okupljenima.
Tekst možete pročitati OVDJE ili ga preuzeti u PDF obliku
Predsjednik Udruge za autizam Zagreb Igor Ružić rekao je kako se radi o trećoj fazi projekta koja je povezana s temom obilježavanja Svjetskog dana autizma “Hitni prijem u zdravstveni sustav RH osoba s poremećajem iz spektra autizma”. Predstavio je informativni pano na kojem su istaknuti problemi s kojima se susreće ososba koja boluje od poremećaja iz spektra autizma prilikom prijema u bolnicu i trijaže te s kojim se problemima susreće na licu mjesta u raznim situacijama tijekom liječenja.
Tekst možete pročitati OVDJE ili ga preuzeti u PDF obliku
Glavni junak “Auta” je Matej, koji je malo drukčiji od takozvanih “normalnih”, odnosno neurotipičnih ljudi. Za njega su užasno komplicirane stvari jednostavne, a ono što je većini ljudi normalno, njemu predstavlja nepremostiv problem. Matej zna sve glumce hrvatskoga glumišta, može citirati svaki film koji je pogledao, ali izračunati koliko je 13 minus 8 – čini se nemogućim. Matej je neurorazličita osoba – osoba s poremećajem na spektru autizma.
Tekst možete pročitati OVDJE ili ga preuzeti u PDF obliku
‘Autizam se smatra velikim izazovom današnjeg društva. Nitko sa sigurnošću ne može reći povećava li se doista broj osoba s autizmom ili su promjene u učestalosti javljanja posljednjih dvadesetak godina rezultat izmijenjenih kriterija za dijagnostiku autizma, kao i povećane usmjerenosti roditelja, stručnjaka i društva u cjelini na postojanje autizma’, objašnjava prof. dr. sc. Jasmina Frey Škrinjar.
Tekst možete pročitati OVDJE ili ga preuzeti u PDF obliku